ĆILIMI SJEĆANJA su mnogo puta bili izloženi u BiH, zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi kao dio kampanje koje provode BOSFAM i Advocacy Projekt u partnerstvu.
Mnoge izložbe su bile organizovane u Washington DC-u i New York-u kako bi Amerikanci mogli da se upoznaju sa ĆILIMOM SJEĆANJA i pričama žena koje su ih tkale.
Ćilimi su bili u Hagu za vrijeme suđenje Karadžiću, u džamijama bosanskih dijaspore u St. Louis-u i, u Čikagu, Njujorku, naravno, u Potočarima i Srebrenici, mjesto gdje se desilo genocid. Više od 100,000 ljudi su imali prilike vidjeti jedan ili više ćilima sjećanje.
Ovaj godine, BOSFAM će opet izložiti svoje ćilime u Srebrenici kao dio komemoracije 20 g. od genocida u Srebrenici.
Juli 2007. „AP“ i BOSFAM donose prvi ćilim sjećanja na otvaranje nove Džamije u gradu Sent Luisu, novom domu za 20.000 bivših stanovnika Srebrenice. Porodice Sent Luisa naručile su nove komade iz BOSFAM-a da naprave ćilim sjećanja dijaspore.
2009. zastupnička grupa „Majke Srebrenice“ odnijele su dva ćilima sjećanja u Hag na otvaranje suđenja Radovanu Karadžiću, na međunarodnom krivičnom tribunalu. Ovafotografija se vidjela širom svijeta.
2010.: Ćilim sjećanja prikazan je na događajima uključujući izložbu u biblioteci Burien sa lokalnim ogrankom Kongresa Bosanaca Sjeverne Amerike te inauguraciji nove Bosanske Džamije. Novinar Piter Lipman koristi ćilim sjećanja da dočara svoj govor o životu, smrti i oporavku u Srebrenici.
2008. ćilim dijaspore je prikazan u veleposlanstvu BiH u Vašingtonu, Distrikt Kolumbija na obilježavanju 13. godišnjice Srebrenice.
Ćilim sjećanja je predstavljen od Bosansko Američkog Savjetodavnog Vijeća za Bosnu i Hercegovinu (BAACBH), lobirna grupa za muslimansku dijasporu, događaj na Kapitol Hill-u 2008.
2012.; Ćilim sjećanja Srebrenice je jedan od trinaest zastupničkih memorijalnih panoa prikazanih od „AP“-a u atrijumu zgrade Ujedinjenih Nacija u Njujork Sitiju. Procjenjuje se da je izložba privukla 80,000 posjetitelja.
2013.; Ćilim sjećanja prikazan je zajedno sa 23 druga memorijalna plašta na Kean Univerzitetu, gdje je korišten od strane profesora da prikažu teme rata, mira i genocida.